Djeca se najviše odazvala

Po modelu Noći muzeja iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je krenula ideja da se slična manifestacija dogodi i za knjigu. Prva Noć knjige pokazala je da postoji potreba za kulturnim aktivnostima i da u Makarskoj kulturnih događanja nedostaje

Nekakvo nedavno istraživanje je pokazalo kako navodno Hrvati malo čitaju. Nije poznato po kojim kriterijima se anketa provodila, ali su konačni rezultati u suprotnosti s anketom koja je objavljena prije godinu dana. Tada je nekakva anketa pokazivala kako Hrvati dosta čitaju i nalaze se pri vrhu europskih nacija po broju pročitanih knjiga.

Što se sve čita?

I kome vjerovati? Pa stara je izreka da ankete služe za prikrivanje pravih i bitnih podataka. Isto tako važno je tko ankete radi, po kojoj metodologiji i sl. Ono što se sa sigurnošću može reći je da Hrvati u prosjeku čitaju kao i druge europske nacije i da su tu odstupanja minimalna. Dio naših sugrađana su članovi Gradske knjižnice i manje-više redovito čitaju. Učenici osnovnih i srednjih škola imaju svoje knjižnice pa i tamo se knjige posuđuju i čitaju. Dio sugrađana kupuje knjige, pogotovo otkada su im cijene tek nekoliko desetaka kuna pa su faktički dostupne svima.

Međutim, u čitanje ne spadaju samo knjige. Sve je više onih koji su na računalima i prate različite portale. I gotovo uvijek se radi o čitanju. Tu su i novine koje se također moraju čitati. Prema tome čitatelja je znatno više nego što to nekakve ankete nagovještavaju. Postoje tzv. ritmični čitači koji knjigu uzimaju svakog tjedna ili dva tjedna i takav tempo čitanja ih zadovoljava. Postoje oni koji prate tiskovine i oni svakodnevno čitaju, a na kraju se radi o povelikom broju stranica. Povremeni čitači knjige iz knjižnice posuđuju rijetko, isto tako i tisak prate, a i druge čitalačke mogućnosti ne koriste onoliko koliko su im dostupne. Ipak su i oni čitači jer se ne može očekivati da su svi svoj život posvetili knjizi i čitanju. Objava ovakvih anketa zapravo samo pogoduje širenju onih koji knjigu uopće ne uzimaju u ruke. Privatna je stvar koliko će tko čitati i što će čitati, a objavljivanjem ovakvih anketa nastoji se jedan veliki dio hrvatskog društva, koji malo ili nikako ne čita, prokazati kao nešto zaostalo i nepotrebno, a sve na račun onih koji više čitaju.

Kriza kulturnih ustanova

Kulturu nikada u povijesti nije odlikovala masovnost. Naprotiv. Kulturna događanja uvijek su bila elitizirana i malo kada se kulturni događaj pokušao približiti masama. I ovakav stav u neovisnoj Hrvatskoj je doveo do krize kulturnih institucija. To su prvi osjetili u razgranatoj mreži muzeja koji su se dosjetili i poveli akciju Noć muzeja. Iz godine u godinu ta akcija, zahvaljujući medijskoj zainteresiranosti, postaje sve posjećenija i posjećenija. Isti recept pokušavaju napraviti i kazalištarci jer i oni imaju svoju Noć. Sada su na red došle knjižnice. Kopira se muzejski primjer. Mnoštvo različitih događanja za različite uzraste i ljude koji imaju potrebu za kulturnim događanjima pa se na brzinu stvori pokret za koji se nadamo da će dugo potrajati. Međutim, sama Noć knjige neće privući više čitatelja niti će knjižnice postati popularna mjesta okupljanja, ali hoće bar na malo čitanje, a ne knjigu, približiti ljudima.

Prema toma, nikakve Noći nisu rješenje problema muzeja, kazališta, knjižnica, sutra galerija itd. Ljudi su i do sada čitali, to će raditi i od sada i malo što može utjecati na količinu čitanja osim osobnog stava. Poznato je da je zabrana i proskripcija jedan od najvećih marketinških uspjeha nekog autora ili djela. Možda bi nekakvo takvo štivo, koje bi bilo zabranjeno, što je u demokraciji teško zamislivo, izazvalo povećani interes za knjigu i čitanje, ali kroz povijest, kada su se takve stvari događale, pokazalo se da su i ovakvi povećani interesi kratkog daha. Kriza kulture i kulturnih ustanova je problem šireg društvenog okruženja i ne može se riješiti akcijama. Ljudi su ti koji čine kulturu i o njima uveliko ovisi odnos običnog čovjeka spram kulturnih događanja.

Makarska Noć knjige

24. travnja održana je u predvorju Galerije prva Noć knjige u Makarskoj. Pozivu na ovu manifestaciju odazvalo se, prema podacima organizatora, oko 250 ljubitelja knjige. Najviše je bilo djece, što je pozitivno, koja su se sama predstavila u svom pogledu na knjigu i čitanje. Bila su tu djeca iz vrtića Maslačak, i to tri grupe. Tu su bili i učenici Osnovne škole o. Petra Perice koji su čitali poeziju, ali i izabranu prozu za njihov uzrast. Drugi dio programa popunili su malo stariji koji su čitali svoju poeziju. Na okupu su bili Ljubica Mihaljević Falak, Stipe Vela, Veselko Šimić, Vice Bušelić i Željko Kuluz. Cijeli program je bio zamišljen na Kačićevu trgu, ali je zbog kiše morao biti održan u zatvorenom prostoru. Predvorje Galerije se pokazalo neprimjerenim prostorom zbog velikog interesa samih sudionika i onih koji su manifestaciju htjeli popratiti. Program makarske Noći knjige glazbenim dionicama, na zadovoljstvo publike, popunili su Ana i Marko Runtić, polaznici naše Glazbene škole.

Knjiga i čitanje u drugačijem svjetlu

Najčitanije i najprodavanije knjige u Hrvatskoj, a to je i svjetski trend, su kuharice. Ne, najviše se ne čitaju klasici ili današnji pisci o kojima se puno govori. Kuharice pa potom različiti priručnici su najčitaniji. Beletristika je na drugom mjestu i na kraju stručna literatura. Jedan od problema kod današnjih knjiga i čitatelja je zasićenost klasicima koji su se tijekom školovanja morali, kao lektira, čitati. A sve što se mora vrlo teško ide i uspijeva. Ponekad je takav odnos napravio puno više štete neko koristi. Čitati Dostojevskog ili Krležu sigurno je kod većine onih koji su to morali raditi izazvalo distanciranje od čitanja. Prema tome, uzroci malog broja onih koji su ljubitelji knjige i čitanja su mnogostruki i različiti. Kultura jednog naroda ne ovisi o broju pročitanih knjiga. Na jednom od makarskih kioska prodavačica je ispričala ovu priču. «Postoji jedna mušterija koja svaki dan dođe na kiosk i kupuje puno različitih novina, ali samo onih u kojima ima nešto o Britney Spears. Sve te novine je kupovala i čitala.» Iako se radi o osobnom izboru, postavlja se pitanje spadaju li i ovakvi primjeri u čitatelje i ljubitelje knjige?

Ivo Ćurković

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh