NA ZNANSTVENOM SKUPU U MAKARSKOJ O STATUSU BALKANSKE DIVOKOZE Na Biokovu danas obitava oko 400 jedinki i vrsta je stabilna

NA ZNANSTVENOM SKUPU U MAKARSKOJ O STATUSU BALKANSKE DIVOKOZE Na Biokovu danas obitava oko 400 jedinki i vrsta je stabilna
„Status balkanske divokoze u RH s posebnim osvrtom na Biokovo“ naziv je znanstveno – stručne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem koju je organizirala Javna ustanova Park prirode Biokovo u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Zavodom za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Skup je okupio oko 70 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije.

- Ova konferencija je uvodna radionica jer je naš plan i plan PP Biokovo da 2021. organiziramo Međunarodni znanstveni skup u Makarskoj na temu divokoze gdje očekujemo 80-100 eminentnih znanstvenika koji se bave isključivo divokozama – istaknuo je dr. Nikica Šprem u uvodnoj riječi ispred Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za ribarstvo i pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Dodao je kako je glavni cilj organiziranja ovog skupa početak razgovaranja o statusu Balkanske divokoze i da se načini jedan osvrt na trenutno stanje i planira budućnost.

„Populacija Biokovske divokoze je stabilna, ali se o njoj mora razgovarati. Drugačije se s njom treba gospodariti. U Europi postoje 2 vrste divokoza sjeverna i južna divokoza. Naša balkanska divokoza spada u sjeverne vrste divokoza koje imaju 7 podvrsta, a jedna od tih 7 podvrsta je i naša balkanska divokoza koja obitava u: Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji,Grčkoj, Kosovu i Bugarskoj “, naglasio je dr. Šprem.

Zahvalio je ministarstvima zaštite okoliša i poljoprivrede te Hrvatskim šumama koje su podržale projekt vezano za praćenje divokoze i posebno se zahvalio Bori Šabiću, direktoru Šumarije Makarska koji mu je kako je naglasio posebno bio na usluzi u istraživanju od 2009.

„Organizirali smo ovaj skup kako bi pronašli formulu za zaštitu i očuvanje ove vrijedne vrste divokoze koja obitava na Biokovu. Na kraju skupa imat ćemo rezultate koji će nam pomoći u daljnjem upravljanju, boljem poznavanju biologije ove životinje te mogućnostima povećanja njezine populacije “, istaknuo je Slavo Jakša, ravnatelj JU PP Biokovo koji je u ime domaćina pozdravio skup zahvalivši znanstvenicima koji su se okupili u velikom broju na konferenciji posvećenoj samo jednoj životinji od mnoštva koje se može pronaći na Biokovu. Zahvalio je također Upravnom vijeću JU PP Biokovo na čiju je inicijativu ova znanstvena konferencija organizirana, dr. Špremu s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, zaljubljeniku u ovu plahu životinju, djelatnicima JU PP Biokovo koji su se pobrinuli da se ovaj skup organizira u najboljem redu. Među brojnima kojima je zahvalio od ministra Tomislava Ćorića, Marija Šiljega, predsjednika UV-a, posebno je zahvalio dosadašnjem ravnatelju Velimiru Vidak Buljanu koji je podržao rad na zaštiti divokoze te održavanje ovoga skupa, ali je zahvalio i na zajedničkom radu u protekle 4 godine u kojima je napravljen veliki posao na promociji a posebno na projektu promjene modela posjećivanja Parka koje sufinancira EU. Naglasio je kako posebna zahvalnost pripada Vilimu Šabiću kao jednom od najzaslužnijih što se divokoza nalazi na Biokovu.

„Postoje 4 staništa u RH gdje ova vrsta obitava uz Velebit i predjele Gorskog Kotara i Dinare je Biokovo, koje je idealno stanište za divokozu budući ima naročito izraženu mogućnost vertikalne migracije. Biokovo predstavlja jedinstveno izolirano područje s najbrojnijoj populacijom u Hrvatskoj. Sadašnja generacija divokoza na Biokovu su potomci uspiješno naseljenih divokoza iz reprodukcija na izvornim starim staništima od 64. do 69. godine kada je prenesena iz BiH s Čvrsnice i Prenja koji su bili najpoznatiji staništa. Od 80-ih godina se naročito povećao broj njezine populacije i shodno tome povećao se njezin životni prostor. Od naseljavanja do danas najveći broj je zabilježen 1990. od 1100 jedinki, a danas se broj prepolovio i procjenjuje se na 350-400 jedinki. Najveći pad zabilježen je u godinama Domovinskog rata, a glavni razlog je broj predatora- vukova i nekontroliran lov u tim godinama, podsjetio je ravnatelj Jakša.

Predavanja su započela izlaganjem dr.Marca Apollonija, a nastavili su dr. Luca Corlatti, dr.Elena Bužan, Sunčica Stipoljev, Andrea Rezić, Filip Vilim Šabić, umirovljeni šumar, dugogodišnji direktor Šumskog gospodarstva u Makarskoj i prvi ravnatelj PP Biokovo, na temu diovokoze na Biokovu, zatim dr. Luka Katušić, Krešimir Kavčić. Poruke znanstvenika slušali su predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike dr. Luka Katušić i Tamara Ćuković Malenica.

Prema programu ovog dvodnevnog skupa sutra će svi sudionici zajedno imati terenski obilazak Parka prirode Biokovo.

Tekst i foto Janja Glučina

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh