U Makarskoj se obilježava Dan HRM-a: S raketne topovnjače ‘Šibenik’ položen vijenac u more za sve pale mornare i pomorce

U makarskom akvatoriju, gdje su 18. rujna 887. godine neretvanski gusari pobijedili mletačku mornaricu, a tijekom bitke je stradao i dužd Petar I Candiano, danas je tradicionalno, budući da se ovaj dan već 22 godine slavi kao Dan HRM-a, bilo posebno svečano. Za raznovrstan program koji je počeo u jutarnjim satima, i trajat će kasno u noć, pobrinuo se organizator Grad Makarska.

Sa raketne topovnjače ‘Šibenik’, koja je jutros uplovila u luku pod zapovjedništvom poručnika fregate Stipe Mornara i budnim okom Makaranina Iva Raffanellija, zapovjednika flote HRM-a, gradonačelnik Tonći Bilić spustio je u more vijenac kao spomen i sjećanje na sve poginule hrvatske mornare i pomorce koji su svoje živote dali za slobodu Hrvatske. Dok je morskim prostranstvom odzvanjala ‘Tišina’ iz trube Adama Gvozdenovića uslijedila je molitva župnog vikara don Ante Žderića koji je poručio kako je to zahvala za sve mornare kojima je more grob.

 Desetljeće Spomen ploče

Obilježavanje Dana HRM-a počelo je polaganjem vijenaca i cvijeća na Spomenik hrvatskom branitelju. S pijetetom su se mornara, pomoraca i svih koji su poginuli za nezavisnost Hrvatske sjetili predstavnici Grada Makarske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te Udruge 156. brigade Hrvatske vojske. Njima u sjećanje položili su cvijeće i upalili svijeće. Ovom prigodom zamjenik gradonačelnika Miroslav Družianić podsjetio je na značaj obilježavanja ovog velikog datuma u hrvatskoj povijesti. Bitka u kojoj su neretvanski gusari porazili Mlečane bila je prije 1126 godina. Kao dan obilježavanja Hrvatske ratne mornarice 18. rujna preuzet je 1991., a u znak zahvalnost i sjećanja na sve mornare i hrvatske branitelje koji su ginuli za Domovinu. Potom su predstavnici HRM-a, u nazočnosti predstavnika Grada Makarske, gradskih vijećnika, predstavnika političkih stranaka, udruga i građana, položili cvijeće na spomen ploču koja je postavljena u čast bitke kod Makarske.

- Ovo spomen obilježje Grad Makarska, kao zahvalnost i spomen stradalim mornarima 18. rujna 887., postavio je prije deset godina, naglasio je zamjenik gradonačelnika Družianić.

Leutove makete starih brodova u Arbuna

Nakon što je raketna topovnjača Šibenik ponovno uplovila u gradsku luku, na rivi su učenici makarskih osnovnih škola i građani nestrpljivo čekali kako bi razgledali brod HRM-a. U isto vrijeme u prostorijama PŠRD-a Arbun gradonačelnik Tonći Bilić otvorio je izložbu Brodomaketarskog kluba ‘Leut’ Makarska. Vrijednim brodomaketarima čestitao je na velikom trudu, jer osim što to rade iz gušta, čuvaju tradiciju. Leutovci Joze Gnječ, Slaven Mladinov, Mirko Mrkajić, Ante Tonći Mendeš i Stipan Brigić, na jedan dan izložili su četrdesetak maketa naših starih brodova( pasara, leut, trabakul, bracera, kaić..), ali nisu izostale ni vjerodostojne replike stare engleske flote. Večeras u 19 sati je misa za pomorce u katedrali sv. Marka, a proslava 22. obljetnice HRM-a kulminirat će spektaklom – simulacijom pomorske bitke iz 887. na gradskoj rivi.

Zanimljivost: ‘Mornari, mornari’ rođena u Makarskoj 1921.

Otvaranje Leutove izložbe u Arbuna pjesmom je uljepšao Zbor umirovljenica ‘Marineta’ pod vodstvom Aleksandra Srzića. Makarske umirovljenice pjevale su mornarima u čast. Na programu je bila često izvođena i slušana pjesma ‘Mornari, mornari’. Maestro Srzić otkrio je kako je ta pjesma nastala u Makarskoj 1921. godine. Skladao ju je Ivan Dominis, orguljaš u katedrali sv. Marka i dirigent Gradske glazbe Makarska, a povodom osnivanja Hrvatske jadranske straže.

Mucićeva baklja

Ove godine u pratnji broda HRM nije bilo puno brodica, ali Makarani koji su na ovaj način željeli odati počast to su učinili na originalan način. Tako je Željko Mucić upalio baklju, i tako se pridružio odavanju počasti mornarima, hrvatskim braniteljima, i svima drugima koji su ugradili živote u slobodu Hrvatske.

 

Piše Jasna Morović  Foto Željko Kovačić

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh