Za Dan grada predstavljanje novog broja muzejske periodike Makarsko primorje: Preko 300 stranica povijesti našeg kraja

U sklopu proslave Dana Grada, 23. listopada u dvorani Glazbene škole bit će održana promocija desetog broja muzejskog časopisa Makarsko primorje, odnosno periodike Gradskog muzeja Makarska koja donosi 18 vrlo zanimljivih stručnih radova usko vezanih uz povijest našeg kraja. Uz ravnatelja Gradskog muzeja Makarska Marinka Tomasovića časopis će promovirati don Slavko Kovačić, umirovljeni profesor s teološkog fakulteta ujedno i nekadašnji djelatnik tajnih Vatikanskih arhiva, zatim Ivan Alduk iz imotske podružnice konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH, te makarski dogradonačelnik Miroslav Družianić. Kažimo i to da deseti broj ove stručne periodike premašuje 300 stranica u A4 formatu, časopis je tiskan u Zagrebu, za prijelom je bio zadužen Dominik Glučina odnosno tvrtka Duplo više, dok je urednik izdanja ravnatelj Tomasović s kojim smo porazgovarali u njegovom u redu u Gradskom muzeju Makarska.

- Sam broj je označen s 2012. godinom obzirom da su u tom trenutku već gotovo svi radovi bili spremni, međutim u ovom periodu čekanja dogodile su se neke prilično bitne dopune tako da slobodno mogu kazati da se ovo lagano odugovlačenje isplatilo. Prije svega se to odnosi na pronalazak dvaju pletera u crkvi Sv. Stjepana u Drašnicama tamo u ožujku ove godine. Oni su najatraktivniji pronalazak, ali i najveće iznenađenje u području arheologije što se tiče ovih prostora u dugo vremena. Jer, u pitanju je prvi nalaz takve pleterne skulpture na području između Cetine i stonskog zaleđa uopće, objašnjava Marinko Tomasović.

Govoreći o obimnom poslu pripremanja i uređivanja periodike, ravnatelj muzeja kazat će da je 10. broj Makarskog primorja urađen u financijski težim vremenima nego li ijedan dosadašnji broj, međutim količinom objavljenog materijala ističe se kao najbogatiji do sada. Druga razlika je pak u tome što za razliku od periodika objavljivanih u proteklim godinama radove potpisuje  i veći broj stručnih suradnika koji nisu rodom iz Makarske i okolice. – Istina je da sam se u pripremi ovog posla obratio mnogim suradnicima ‘sa strane’, ali jedini razlog tome je njihova stručnost i znanje u obradi specifičnih tema koje sam, za primjer, mogao napisati i ja sam, međutim ne vjerujem da bih uspio to obaviti ni približno dobro kao oni. Recimo, Radoslav Dodig, profesor klasične filologije iz Ljubuškog koji se bavio temom rimskog natpisa iz Župe ujedno je jedan od najvećih stručnjaka u svom području u Hrvatskoj, dok je Slavko Kovačić bez premca najveći poznavatelj crkvene povijesti Dalmacije, a njegov rad o podgorskoj crkvi Svih svetih i kapeli sv. Liberana pisan je stopostotno po podacima arhive Splitsko-makarske nadbiskupije, najkonkretnije je potkrijepljen od svih tekstova a ujedno razrješava dilemu oko toga jeli podgorska crkva podizana jednom ili dvaput, kako je bilo zabilježeno u predaji, dodaje ravnatelj Gradskog muzeja Makarska. Uz samog Tomasovića, koji potpisuje nekoliko radova, kao autori se potpisuju i Smiljana Šunde, Rajko Dodig, don Slavko Kovačić, Ana Kunac, Velimir Urlić, Josip Karamatić, V.B.Lupis, Ante Škrabić i drugi.

 

 

Piše i snimio: Ozren Franić

Pleteri iz Drašnica djelo su prvorazrednog klesara

Pronalazak pletera, koji su slučajno otkriveni ovog proljeća prilikom radova na obnovi krova crkve sv. Stjepana u Drašnicama jedan je od najvećih arheoloških pronalazaka našeg područja dugo godina unatrag, i ovoj je temi posvećen znanstveni rad koji nosi i naslovnicu muzejskog časopisa. – Pronalazak zapravo potvrđuje narodnu predaju da su na tom mjestu postojali samostanski redovi. Sami pleteri su iz konca 8. ili prve polovine 9. stoljeća i prvi su starohrvatske ili predromaničke skulpture pronađene na potezu između Neretve i Cetine, te ujedno i potvrda da je na postojao razvoj u razdoblju između kasne antike i srednjeg vijeka. Sami su pleteri iznimne kvalitete i sadrže elemente splitske škole, odnosno ‘potpis’ prvorazrednog klesara iz tog doba. Prema svemu sudeći, na tom su mjestu bili benediktinci, najznačajniji samostanski red tadašnje Europe, dodaje Tomasović.

 

Teme 10.broja časopisa Makarsko primorje

1. Arheološka topografija priobalnih Drašnica i Igrana do kasnog srednjeg vijeka i razmatranja o kontinuitetu lokalitetea ( M.Tomasović )

2. Rimski natpis iz Župe (R.Dodig)

3. Je li srednjovjekovna prethodnica Gospine crkve u Tučepima imala dva identična nadvratnika s reljefnim križevima (M.Tomasović)

4. Makarsko primorje pod turskom upravom 1475.-1684. ( B.Šutić)

5. Zidine grada i položaj muslimanskog groblja u osmanskoj Makarskoj 16.-17.stoljeća (M.Tomasović)

6.Kula u Podaci (A.Gamulin)

7.Kula na Čisti u Gradcu (M.Ujdurović)

8.Podgorske crkve Svih svetih i kapela sv.Liberana (S.Kovačić)

9. Od Alumnovića do Jozipovića (Josipovića):Podrijetlo jednoga baškoga roda i preobrazba njegovog imena (V.Pavičić)

10. Dalma E. T Alban (A.Kunac)

11. Popis Castri Podgora 10.ožujka 1802 (S.Šunde)

12. Biskup Marko Kalogjera u duhovnosti i kulturi (V.B.Lupis)

13. Prolegomena ad biographiam croaticam Don Mijo Pavlinović i Stjepan Ivičević (I.Pederin)

14. Uskrs u Makarskoj i Primorju (A.Kunac)

15. Trešnje/potresi na Makarskom primorju (V.Urlić)

16.Toponimi zapadne strane Makarskog primorja : Brela, Bast-Topići, Baška Voda, Promajna, Bratuš i Krvavica (M.Tomasović)

17.Djelomično ispravljene teze ili neutemeljene antiteze (V.Pavičić)

18. Gradska galerija Antuna Gojaka u vijestima lokalnog glasila Makarsko primorje 1994-2003 (J.Karamatić)

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh