Otvorena izložba donatora Gradske knjižnice Makarska: Među eksponatima i inkunabula stara 526 godina

Gradska galerija Antuna Gojaka ugostila je sinoć izložbu pod nazivom ‘…i određujem da sve moje knjige ostaju javnoj knjižnici u Makarskoj…’ posvećenu donatorima koji su kroz stoljeća gradili fundus današnje Gradske knjižnice Makarska. Izložbu koja će zidove galerije krasiti zaključno do 16. studenog, otvorili su biranim riječima ravnatelj knjižnice Željko Kuluz, zamjenik gradonačelnika Makarske Miroslav Družianić te ravnatelj Galerije Gojak Josip Karamatić, dok je glazbeni dio svečanosti odradio Zbor umirovljenica Marineta pod ravnanjem Aleksandra Srzića.

Kako je uvodnom govoru lijepo kazao ravnatelj Gradske galerija Antuna Gojaka Josip Karamatić, trag knjige je papirnat i vremenit, i u ovom nas slučaju vodi kroz stoljeća sve do izlozba_knjiznica241013_008ishodišne točke gradske knjižnice, tamo u daleku 1745. kada je u Makarskoj, tada mjestu s oko 700 stanovnika, otvorena prva javna knjižnica. Naime, najstariji i najvrjedniji eksponat ove izložbe su dvije zajedno uvezane inkunabule (knjige tiskane na području Europe do 1.siječnja 1501. godine op.a.) iz 1487. godine, koje su dio donacije braće Ivana i Jure pl.Kačić, iako je u prostoru galerije izloženo čitavo blago starih i rijetkih knjiga iz zbirki nekoć uglednih građana našeg grada koji su za budućnost makarske knjižnice nerijetko davali i više od čitavih svojih zbirki, koje su se znale mjeriti u tisućama knjiga. Prije svega, to su don Pavao Klement Kačić Miošić (1786. – 1837.) i obitelj Kačić,  opat Klement Grubišić (1725.-1773.), don Josip Čobrnić (1790.-1852.), Stjepan Ivičević (1801.-1871.), don Josip Kažimir Ljubić (1835.-1897.), don Ivan Arciđakan Pavlinović (1755.-1831.), don Mihovil Pavlinović (1831.-1887.) don Ante Mrkušić (1800.-1871.), Nikola Alačević (1847.-1918.), msgr.Vjekoslav Cezar Pavišić (1823.-1905.), don Petar Kaer (1848.-1919.), Ivo Lachman (1902.-1930.), Jakša Ravlić (1895.-1975.), Miro Kujundžić te obitelji Ivanišević i Pavlović Lučić.

Ravnatelj Gradske knjižnice Makarska Željko Kuluz kazao je, pak, kako ova izložba osvjetljava brojne dimenzije značajne za budućnost knjige, kulturu čitanja, ali i za definiranje uloge izlozba_knjiznica241013_002Gradske knjižnice. Naglasio je tako da knjižnicu treba oblikovati kao točku susreta generacija, svojevrsni ‘dnevni boravak’ grada i multimedijski centar susretanja različitih kulturnih, umjetničkih i drugih udruga. – Valja ovom prilikom podsjetiti na krajnje plemenite, nesebične pojedince, građane Makarske koji su osim knjiga darivali gradu svoja dobra, kuće i imovinu, za izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice. Zato smatram da je vrijeme da im se odužimo onako kako su oni zaslužili, odnosno osmišljavanjem i izgradnjom nove zgrade knjižnice primjerene potrebama suvremene Makarske, dodao je Kuluz, istaknuvši kao idealan rok 2016. godinu kada se obilježava stogodišnjica otvaranja ‘Makarska gradske biblioteke’.Na njegove se riječi nadovezao dogradonačelnik Družianić, podsjetivši da je Makarska među prva tri grada koji su i službeno ‘progovorili’ hrvatskim jezikom .1865.godine, upravo na datum koji se obilježava kao Dan Grada Makarske. – Nedavno sam čitao da je knjiga proglašena najvećim izumom u povijesti,  a mi danas u Makarskoj imamo i inkunabulu iz 1487. godine, tridesetak godina nakon što je Guttenberg tiskao prvu bibliju čime smo među rijetkima, ako ne i jedini, u Hrvatskoj. Svaka čast svima koji su pridonijeli osmišljavanju, provedbi i realizaciji izložbe jer ona je dokaz da makarske kulturne institucije imaju toliko toga za ponuditi. Ja se nadam da ćemo pronaći mjesta za proširenje Gradske knjižnice Makarske jer ona uistinu vapi za time. Hoće li to biti u sklopu ove zgrade ili neke druge, to ćemo još vidjeti ali imate moje obećanje da knjižnica neće biti zanemarena, poručio je zamjenik gradonačelnika.

Piše Ozren Franić / Foto IvoR

Marino Srzić, idejni začetnik izložbe: Donatori knjižnice zaslužili su da ih približimo Makaranima

Ideju i koncept ove izuzetno zanimljive izložbe osmislio je djelatnik Gradske knjižnice Makarska Marino Srzić odradivši lavovski dio posla zajedno sa svojim kolegama. – Odlučili smo se na jedan drugačiji pristup, te pokušali približiti publici i građanima donatore kao stvarne ljude koji su živjeli u našoj sredini. Zato smo pokušali detektirati rodne kuće donatora te se uložilo dosta vremena u radu na geneološkim stablima, zbog čega su prikupljani brojni podaci iz transparentnih izvora poput knjiga rođenih i umrlih ili vjenčanih, kazao je Srzić. – Kada govorimo o samim donatorima, većina njih bili su svećenici, pripadnici starih makarskih obitelji, često i plemićkog porijekla a neki od donatora ujedno su bili i autori knjiga u svojem dobu. Svi su oni vrlo bitni i značajni za povijest makarske knjižnice, dok po broju prednjači pok.Jakša Ravlić koji je darova oko 10.000 svezaka, otkriva Marino Srzić.

 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh