Ivan Šimić na predavanju Zelenog mjeseca: Makarska hortikultura je vrijedna oko 70 milijuna kuna i njom se mora stručno gospodariti

“Osnove gospodarenja zelenom arhitekturom”, zanimljiva su tema sinoćnjeg predavanja koje je u dvorani Glazbene škole Makarska u sklopu ekološkog projekta “Zeleni mjesec”, održao Ivan Šimić, dipl. ing.šumarstva i član Građanske inicijative “Ruke za bolju Makarsku”, kome je hortikultura preokupacija i njom se na razne znanstvene načine bavi još od studentskih dana 1987.

Ne postoji pravilnik o zelenim površinama

-Danas se nitko ne može kritizirati za stanje u hortikulturi grada jer se u našem gradu nitko time ne bavi institucionalno. Zelene površine nisu definirane, pravilnik o zelenim površinama ne postoji, nema ga ni u zakonu o gradnji. Propisi u zakonu bi djelovali učinkovito u nekoliko smjerova. Prije svega postiglo bi se racionaliziranje, funkcionalnost i estetika. Postoji niz primjera loše racionalizacije i to zahtjeva uključenost struke i pravnu regulativu. Stručnim održavanjem spasili bi se mnogi drvoredi što je važno i za lokalnu zajednicu i investitore velikih objekata,vlasnike hotela i druge- naglasio je Šimić. Naveo je kako je racionalizacija u pravnim okvirima prvi uvjet kojemu bi trebalo težiti u zakonodavstvu. Makarska bi mogla biti primjer i poticaj da se ozakoni popis i upravljanje hortikulturom.

-Vrijednost hortikulture u Makarskoj prema mojoj stručnoj procjeni je oko 70 milijuna kn!  Cilj je i ovakvim aktivnostima potaknuti lokalnu zajednicu da se napravi osnova  gospodarenja zelenim površinama. Za taj posao najprije treba popis zelenih površina koji Makarska nema. A kad se ima popis zelenih površina, i temeljita inventura u kakvom su stanju biljke, treba napraviti program gospodarenja u kojem smjeru treba ići pa ga staviti i u proračun. Makarska bi mogla imati autonomni pogon kao što to donekle radi Komunalno. Kad bi sve to bilo, imali bi osnovu za stručnu kritiku. Tada bi struka određivala uređenje stabala, jer je često dovoljno samo rasteretiti krošnje i ostali bi spašeni drvoredi. Makarska vapi za stablima i hladovinom- istaknuo je Šimić.

Treba voditi računa o svakom stablu

Na upit Ivane Gabrić, dipl. ing. biologije, za stručno mišljenje o stanju stabala „sophora japonica“ u Jadranskoj ulici, Šimić je odgovorio kako su one u prilično dobrom stanju i daju se stručnom intervencijom urediti, zaštiti i održavati. -Meni je taj drvored sasvim u redu, ali nisu i murve ispred Biokova. Njih bi trebalo izvaditi istovremeno i zasaditi nove- poručio je Šimić. Nije mi poznat nijedan primjer sredine u Hrvatskoj koja ima osnove gospodarenja hortikulturom. No, Hrvatske šume rade osnovu gospodarenja česticama šume i analogno tome kako oni rade treba napraviti i lokalna zajednica ili veliki objekti. Petru Kelvišeru, predsjedniku Građanske inicijative „Ruke za bolju Makarsku“ odgovoreno je kako bi to mogao odraditi Ured za gospodarenje prostorom grada, Šimić je kao stručnjak uvijek voljan pomoći kao što je  to za svoj grad učinio i za uređenje okoliša gradskog groblja. Gloryan  Grabner, koordinator akcije Zeleni mjesec, u ime organizatora zahvalio se predavaču izrazivši žaljenje što se ovom predavanju koje treba biti poticaj nije odazvalo više građana osobito gradskih vijećnika, zahvalivši predsjednici Gradskog vijeća Jagodi Martić na dolasku. -Bitna nam je vaša potpora jer vi sastavljate dnevni red  i imate mogućnost potaknuti ozbiljan pristup vijećnika kako bi Makarska imala zelenu arhitekturu i sustavno gospodarenje bogatstvom hortikulturalnih kapaciteta. Prava je šteta što Grad nema izrađen katastarski plan zelenih površina. Možda ljudi nisu ni svjesni koliko nam znači drvored. Treba voditi računa o svakom stablu kako se ne bi događalo kao do sada da su neki drvoredi nestali- ustvrdio je Kelvišer.

Jagoda Martić, predsjednica Gradskog vijeća, je obećala ukazati na važnost  hortikulture.  -Činjenica je da su bitne stvari potisnute u drugi plan. Nažalost, evidentna je pohlepa za otimanjem prostora. Svima smetaju urbanisti jer pokušavaju očuvati prostor, a drugi ga oteti. Tako grad ostaje bez zelenih površina, ako mu se pristupa nestručno. Uživala sam u ovom predavanju koje je poticaj na razmišljanje o resursu iznimne i vrijednosti i važnosti za sve nas. Čudim se što nije na predavanje došlo više ljudi. Prenijet ću u Gradu ideje i vidjeti da ovako predavanje održimo u zgradi Grada sa svim vijećnicima i ostalim kompetentnim za ovu problematiku kako bi vidjeli što konkretno napraviti u tom smislu- najavila je Jagoda Martić.

Piše Janja Glučina Foto IvoR

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh