U marini Krvavica počela radom vjetrosolana koju je patentirao Ivan Šimić

 

Tehnologija dobivanja soli je suvremena, potpuno ekološka, oslanja se na sunce, vjetar i tlak zraka. Postavljeno je 12 montažnih bazena iz kojih se godine očekuje 15 tona soli, a najveća berba bit će u prosincu i siječnju. Od prvog dana zvat će se ‘Hrvatska sol’, a prva ‘berba’ je planirana za 5. kolovoza ove godine

Ivan Šimić

Prava morska sol dobivena u Krvavici tražit će se zbog svoje kvalitete, a imat će i ‘dobru’ cijenu, tvrdi Ivan Šimić, inovator koji je za svoj patent dobivanja soli novom tehnologijom iz vjetra prije dvije godine dobio Zlatnu plaketu na Sajmu inovacija ‘Arca’ u Zagrebu, a ovih dana počela je i njegova primjena.

U lučici Krvavica 29. lipnja Šimić je zajedno sa svojim timom uključenim u projekt dobivanja soli iz mora koristeći snagu vjetra, za koji kaže da je prvi modul u svijetu, postavio montažne bazene, i krenula je s radom solana, inače jedina od Stona do Nina, a posebna jer će raditi svih 12 mjeseci u godini.

Šimić ističe da je riječ o 12 bazena postavljenih uz lukobran u lučici Krvavica i napunjenih morskom vodom, ekstra čistoće, a kontrola slanosti i gustoće pokazuje 3,5 boema. Donji bazeni visoki su 40 cm, a gornji 12 cm, a koja će količina morske vode biti u njima, ovisi o odabranoj recepturi i vremenu isparavanja.

U prosincu i siječnju najveća ‘berba’ soli

Očekuje se kako će postupak kristalizacije biti završen 5. kolovoza, dakle tada će biti i prva ‘berba’ soli, a bit će najpogodnija za potrebe ribara, odnosno solenje ribe.

Šimić podsjeća kako solane u Stonu i Ninu rade po tehnologiji neolita, dakle bazeni koji isparavaju. Solana u Krvavici proizvodi po sustavu vjetrosolana, jer je vjetar glavna energija, a sunce pomaže energiji isušenja. Stoga će u Krvavici najveća proizvodnja biti kada je najviše vjetra, u prosincu i siječnju jer je osnovni smisao ovog načina dobivanja soli da oborine ne štete.

-Mi našu proizvodnju baziramo na pravoj morskoj soli, a ne da je bude u tragovima.

Šimić upozorava kako u prodaji nije prava morska sol već je riječ o 99 posto natrijeva klorida. -U ‘novoj’ soli dobivenoj u vjetrosolani na deklaraciji će stajati magnezij, kalij, fosfor.

More na tanjuru

Našom soli preslikat ćemo more na tanjur – pojašnjava. Za sada nije riječ o komercijalnoj proizvodnji već da se potvrdi nova tehnologija. Ipak, planira se proizvodni kapacitet od 15 tona godišnje, a za mjesec dana ubrat će se tona i pol kvalitetne soli. Kada se proizvodnja ustali moći će se raditi konzumna sol, dakle za hranu, industrijska za potrebe posipanja cesta te terapeutska sol za masaže.

-Od prvog dana uvest ćemo novi standard u konzumnoj soli i zvat će se ‘Hrvatska sol’ – otkriva Šimić, inače dipl. inž. šumarstva, zaposlen u Hrvatskim šumama u Splitu kao stručni suradnik.

Vrijeme do prve berbe soli u lučici Krvavica članovi projekta iskoristit će za kontrolu proizvodnje i promociju. Vjeruju – budući da se radi o cvijetu soli, o proizvodu izuzetne kvalitete – kako će postići cijenu od 400 kuna za kilogram. Za početak, prvu proizvodnju darovat će i osmisliti kao suvenir marine Krvavica.

Članovi tima

Tonći Čizmić

Ivan Šimić, inovator, pun je hvale za Tonćija Ćizmića, predsjednika PŠRD Ramova (koje gospodari lučicom u Krvavici) jer je prepoznao korisnost njegove ideje za dobivanje soli iz mora koristeći snagu vjetra, odnosno stvaranje nove vrijednosti. U projekt su još uključeni Drago Stulić iz Nina, dipl. ing. arh. Hrvoje Vlajić iz Zagreba, dipl. inž. Darinka Šimić iz Makarske, mr. Miro Pelajić  i dipl. iur Ante Zekić iz Splita.

  • Piše Jasna Morović
  • Foto Željko Kovačić

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh