Umjetnički ravnatelj Makarskog kulturnog ljeta Ivica Mijačika: Za daljnje razvijanje festivala neophodan je projekt natkrivanja Ljetne pozornice

Umjetnički ravnatelj Makarskog kulturnog ljeta Ivica Mijačika: Za daljnje razvijanje festivala neophodan je projekt natkrivanja Ljetne pozornice
Nakon što je domaća (a i strana) publika puna dva mjeseca mogla uživati u bogatom kulturnom programu, prošlog je tjedna i službeno pala zavjesa na Festival Makarsko kulturno ljeto. Kao što znamo, sveukupno mklj_osmjeh_biokova090915_014se na različitim pozornicama u Makarskoj – od Ljetnog kina, Sv. Petra, gradske rive, Kačićeva trga, Tina Ujevića i drugdje, tijekom srpnja i kolovoza odigralo oko stotinu događanja koja su kroz glavni, pridruženi ili zabavni program tvorila ovogodišnje Makarsko kulturno ljeto, no onaj najbitniji dio programa sadržavao je 28 izabranih kazališnih predstava, koncerata te umjetničkih izložbi koje su bile u konkurenciji za nagradu Osmijeh Biokova, a čiji su nam dobitnici poznati od prošlotjedne svečanosti podjele – glumci Nataša Janjić i Filip Križan, slikar Bane Milenković, Splitski gitaristički kvartet, grupa Los Caballeros, predstave Plemena i Čudo u Poskokovoj Dragi, Folklorni ansambl Lado, sve su to imena koja sama po sebi možda i najbolje govore o kvaliteti ovoljetnog programa u organizaciji Grada Makarske. Upravo na nedavnoj večeri mklj_osmjeh_biokova090915_012podjele nagrada i zatvaranja Makarskog kulturnog ljeta za ovu godinu, gradonačelnik Tonći Bilić prokomentirao je da je kroz posljednju sezonu učinjen ‘korak od sedam milja’  što se tiče razvoja glavne ljetne manifestacije u gradu, a dosta je podataka koje njegovo mišljenje i potvrđuju. Naime, otkako je glavnoj sezonskoj manifestaciji vraćen pridjev ‘kulturno’, uvedene su brojne, veće ili manje, promjene koje su unutar dvije godine sasvim izmijenile lice zabavnog i kulturnog programa u organizaciji Grada u turističkoj sezoni, i uistinu ih nije lako pobrojati – od najvažnijih, Makarsko kulturno ljeto pretvoreno je u festival u kojem svi događaji unutar glavnog programa ulaze u konkurenciju za nagradu Osmijeh Biokova. Uvedena su prosudbena vijeća, ustanovljena je nagrada publike, a u upotrebu je uveden i dugo zanemarivani prostor oko crkvice na Sv. mklj_jamateri310815_004Petru koji je za potrebe ljetnih događanja pretvoren u tzv. Šumovitu oazu Kulture i kamena (ŠoKk) i kao takav stvorio jedinstvenu kulturnu pozornicu na otvorenom. Zatim, u program su uvedene jedno večernje izložbe slika te ‘hodajuće’ izložbe skulptura od kojih su se neke pokazale istinskim turističkim i kulturnim atrakcijama.  Od ‘manjih’ detalja, navedimo uvođenje programskih knjižica, ulaznica s ocjenama za svako od glavnih festivalskih događanja, numerirano gledalište, majice, novi logo i nova zastava, unificirani baneri i još dosta toga. Zajedno s izvedenim programom, sve je to dovelo do toga da se Makarska u sezoni svrstala među nekoliko gradova s najboljim programom, koji je pogotovo u onom svom dramskom segmentu bio pri samom vrhu ljetne kulturne ponude u Hrvatskoj. A, možda i na samom vrhu.

 

mklj-predstava120815-014S time će se složiti i umjetnički ravnatelj festivala Ivica Mijačika, s kojim smo prije nekoliko dana u razgovoru za Makarsko primorje podvukli crtu pod netom okončani projekt. – U puno smo segmenata, pogotovo u dramskom dijelu, bili mjerljivi sa svim jakim festivalima u Hrvatskoj, a imali smo i dosta toga što drugi nemaju. Poput umjetničkih izložbi slikara, ili kipara, što nitko drugi osim Makarske nije uveo. Imali smo pravi ambijent, imali smo posjećenost i dobre reakcije publike, a da su tehničke mogućnosti na Ljetnoj pozornici malo bolje bila bi i jača kazališna konkurencija, mada je i ovih osam predstava koje su bile prikazane  zapravo presjek najnagrađivanijih kazališnih ostvarenja u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina – kazat će Ivica Mijačika te dodati da i on, kao i svi koji su sudjelovali u organizaciji ovogodišnjeg programa, na kraju mklj_koncert_310715_009mogu ‘stajati uspravno’. – Uistinu smo baš svi ‘povukli’ koliko smo mogli – od hostesa, djelatnika Komunalnog pogona i ljudi iz Odjela za društvene djelatnosti, članova Prosudbenih vijeća pa do mene i prof. Ive Selaka koji je bio ‘siva eminencija’ Makarskog kulturnog ljeta i zahvaljujući čijem je zalaganju ono ispalo ovako dobro. Da ne ispadne da hvalimo sami sebe, dovoljno je o kvaliteti programa i ukupnom dojmu pokazala i publika. Podsjetit ću, sve predstave su se ocjenjivale ako je bilo predano više od stotinu glasova, a sve su imale minimalno dvjestotinjak danih ocjena. A, kada dodamo da je prosjek ocjena bio oko 4,5 onda možemo mirno zaključiti da tu zadovoljstvo nije bilo samo moje, ili samo naše ako govorimo o čitavoj ekipi koja je radila na programu, već o zadovoljstvu onih zbog koje su sve te predstave i bile postavljene u Makarskoj. Dali smo ljudima jedno lijepo sjećanje i ta je namjera u velikoj mjeri ispunjena, – zaključuje Mijačika.

Dakako, nemoguće je kazati da je u ova dva mjeseca sve proteklo savršeno ili da Makarsko kulturno ljeto kao festival nema prostora za razvijanje – daleko od toga. Kako je i sam gradonačelnik nedavno najavio, Festivalu baner2_001predstoji napredak korak po korak, a kako će otkriti umjetnički ravnatelj prije svega je nužan angažman većeg broja ljudi te rješavanje onih gorućih tehničkih prepreka da bi se za neka buduća izdanja angažirala i produkcijski zahtjevnije projekte. – S jedne strane, najizraženiji problem je ljudstvo. Jer, po meni je čudo da je ekipa od 15 ljudi izgurala manifestaciju na kakvoj, recimo, u Splitu radi više od njih stotinu. Kazao bih da nedostaje i još ozbiljniji razglas, ali i bolji sistem oglašavanja, pri čemu mislim na razglasa na automobilima, sustaviiranje mjesta za oglašavanje jer, da se razumijemo, drago mi je recimo kada na Ansambl Lado dođe 400-500 ljudi i Ljetno kino bude puno, no opet bi volio da interes bude toliki da ih vani ostane još 200. A, bez obzira na uloženi trud u reklamiranje, mislim da je za događanja mogao znati i veći broj ljudi – smatra Mijačika.

S tehničke strane, nastavlja umjetnički ravnatelj, za budućnost Makarskog kulturnog ljeta, odnosno za kulturno_ljeto_predstava_62njegov daljnji iskorak, nužan je tehnički zahvat na Ljetnoj pozornici koja bi, u slučaju da ‘prođe’ ideja o njenom natkrivanju, bila u stanju primiti i puno zahtjevniju produkciju. Iako je i ovogodišnji izbor pokazao da stvarno dobra predstava nužno i ne mora izgledati spektakularno. -   Ovih dana smo i prof. Ivo Selak i ja počeli  ‘upirati’ oko projekta natkrivanja Ljetne pozornice koji je upravo to što nedostaje Makarskom kulturnom ljetu da se izdigne za još jednu stepenicu više, a s druge strane u pitanju nisu veliki novci – govori Mijačika objašnjavajući da bi time tehnički uvjeti za predstave i slična događanja u ljetnim danima bili poboljšani u tri segmenta. – Prije svega, to bi nam omogućilo da dovedemo predstave koje traže zahtjevnije uvjete. Recimo, za ovo izdanje planirao sam tri predstave koje su na kraju ‘propale’  upravo zbog problema s postojećim tehničkim mklj_lado230715_007uvjetima. To je predstava Kolumbo kazališta ZKM i u režiji Svena Medvešeka, koja zahtijeva pet jedara na konopcima, i to je u startu bilo nemoguće  izvesti. U planu je bila i Matanićeva predstava Fine mrtve djevojke, koju se nije moglo dovesti jer zahtijeva bočna svjetla, a tu je negdje ostao i autorski projekt Bobe Jelića S druge strane, u kojem u jednom trenutku reflektor ‘pada s neba’. Osim konkretnih primjera, natkrivanje pozornice riješilo bi probleme kontra-svjetla i ozvučenja, eliminiralo bi i sve teškoće oko micanja scenografije radi vjetra, a da ne govorim da bi pomoglo i u slučaju kiše kada je kakav koncert u pitanju i slično. U svakom slučaju, takav bi projekt dao jedne dodatne scenske mogućnosti i proširio bi i broj i vrstu predstava koje bi mogli dovesti u Makarsku. A, ponovo ću naglasiti, nisu u pitanju sredstva koja bi se pokazala nepremostivom preprekom. Mislim da bi za stotinjak tisuća kuna sve to moglo biti riješeno – zaključuje umjetnički ravnatelj Makarskog kulturnog ljeta.

O. Franić

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh