Vi ste ovdje:Početna » Mozaik » Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine

Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine

Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine
Znanstveni skup posvećen dvjestotoj godišnjici epidemije kuge u Makarskoj, uz niz predavanja u hotelu Biokovo, nastavljen je u kasnijim popodnevnim satima u dvorani Glazbene škole, kuga_knjiga031215_006gdje je predstavljen pretisak knjige dr. don Vjekoslava Cezara Pavišića (1823. – 1905.) Uspomena povistna o kugi u Makarskoj god. 1815. U pitanju je najpotpunije svjedočanstvo o tragediji u našem gradu koje je Pavišić, na osnovu svjedočenja preživjelih Makarana, napisao te objavio 30-ak godina nakon epidemije, odnosno 1851. godine. Mada je u originalu objavljena na samo 40-ak stranica, u pitanju je knjižica koja vrlo slikovito i uz pregršt podataka daje potpunu i jasnu sliku stradanja grada kojeg je smrtonosna epidemija pogodila u vrijeme razvoja i raskoši koje je Makarskoj donosila trgovina. Današnji pretisak objavljen je uz dodatne tekstove čiji su autori don Slavko Kovačić, te ravnatelj Gradskog muzeja Makarska Marinko Tomasović, a sinoćnje je predstavljanje uz samog Tomasovića vodio dr. sc. Josip Vrandečić. Kako je naglasio tijekom kuga_knjiga031215_009predstavljanja, Pavišić detaljno, gotovo pa filmski, uprizoruje što se tih mjeseci događalo u Makarskoj, počevši od predaja očevidaca, govoreći detaljno o mogućim uzrocima epidemije, pa i poroznosti tadašnjeg sanitarnog kordona gdje je roba nesmetano kolala bez obzira na moguće posljedice, te navodi dvije ‘moguće rute’ preko kojih je kuga stigla u grad (autor navodi ‘imotsku rutu’ i priču da je ljubomoran na makarsko bogatstvo jedan Imoćanin ‘poslao’ zaražene vreće pamuke u grad, ali i verziju po kojoj je bolest stigla brodom s ‘neretvanske rute’ dovodeći ženu na samrti u Makarsku op. a.). – Kod Pavišića se jasno uočava dualizam. On s jedne strane jako lijepo predstavlja bogatstvo Makarske, raskoš, svibanj u gradu koji se obogatio i procvjetao zahvaljujući bosanskoj trgovini, a s druge je strane jak kontrapunkt nesreće i tragedije, ekspresne kuga_knjiga031215_008izobličenosti ljudskih karaktera i stradanja. Tu nalazimo i rekonstrukciju dinamike kuge, a najekspresivniji je onaj dio u kojem svjedoči o karantenama, ‘njivostanicama’ koje  su se pojavile na Sv.Petru, gdje su nesretnici bili evakuirani iz svojih domova i gdje ih je, samo par metara dalje, čekala grobnica – govorio je dr. sc. Josip Vrandečić, dodavši da Pavišić samoj bolesti pripisuje i demografsko, ali i političko propadanje Makarske, u smislu skorog ukidanja makarske biskupije, ali i makarskog okruga. – Osim toga, Cezar Pavišić navodi i taj nedostatak sustava, općenitu katastrofu, u koju se tek sa uspostavom zdravstvenog povjerenstva za dolaska Frarija, uvodi nekakav red. No čak i u tom konceptu obrane protiv kuge koji se nazire već početkom lipnja 1815. godine, bolest je tada dramatično uznapredovala od po šest mrtvih do kuga_knjiga031215_001čak 30 mrtvih u dnevnom prosjeku. Koristeći se stručnom rukom i svjedočenjima iz prve ruke opisuje kako austrijska vlast izolira makarsku i steže obruč, što kulminira sretnim ishodom gradnje čitavog naselja u Baškoj Vodi gdje je stanovništvo izmješteno i nakon čega je kuga napokon malaksala. Kontrapunkt u njegovoj knjizi je i sudbina Tučepi u kojem je stanovništvo potpuno stradalo, u kojem je kopalo vlastite grobove, dok su se nesretnici skrivali po spiljama, te u kojem austrijska vlast reagira uistinu drastično, paleći 90 od ukupno 113 kuća. U završnom dijelu ističe ulogu biskupa Fabijana Blaškovića koji hrabri preživjele Makarane dok mletački službenici, koji su pristigli iz Italije, raskužuju grad – govorio je sinoćnji predavač. Inače, najnovija i ‘obogaćena’ verzija Pavišićeve knjige tiskana je u Zagrebu u tiraži od 500 primjeraka.  Znanstveni skup danas je došao do posljednjeg dana trajanja, a svojim će ga predavanjima zaključiti Smiljana Šunde, Toni Ćosić, dr.sc. Nikola Anušić, dr. sc. Ivan Hrstić te Ivan Volarević i Ivan Vekić.

O. Franić / IvoR

Print Friendly

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh