Šumovitu oazu Kulture i kamena ispunila klapa i skulpture: S Controm glazbeno putovanje, a Alemom Korkutom poniranje u smisao života

Šumovitu oazu Kulture i kamena ispunila klapa i skulpture: S Controm glazbeno putovanje, a Alemom Korkutom poniranje u smisao života
Zaljubljenicima klapske pjesme i štovateljima likovne umjetnosti, a bilo ih je oko četiristotinjak, Festival Makarsko kulturno ljeto je na Sv. Petru, u Šumovitoj oazi Kulture i kamena, podarilo uistinu zanimljiv kulturni događaj, a svemu je u prilog išlo i idealna kolovoška večer.

Posjetiteljima je prvo dobrodošlicu poželjela izložba skulptura Travničanina sa zagrebačkom adresom Alema Korkuta, koji se predstavio dijelom ciklusa ‘Slabost, snaga’. Kako je uvodno naglasio Ivica Mijačika, umjetnički ravnatelj Makarskog kulturnog ljeta 2016., autor svojim geometrijskim oblicima, kojima mijenja osnovna svojstva, upućuje na odnos nemoći i moći, a bijela boja je znak nevinosti. Jer, da bi se učinilo jedan korak potrebno je suočiti se s teškoćom koju valja pobijediti, dakle slabost rađa snagu. Mijačika je najavio postavljanje ove izložbe ispred zgrade Grada 17. kolovoza. Sam autor, uz zahvalu publici koja je pokazala veliko zanimanje za postav, prisjetio se dana prije dvadesetak godina kada je u Makarskoj zarađivao svoj džeparac. Inače, Korkut je sveučilišni profesor na zagrebačkoj ALU, dobitnik je više nagrada, autor skulptura koje krase nekoliko hrvatskih gradova.

Potom je Šumovitu oazu ispunila klapska pjesma. Makaranima i njihovim gostima zapjevala je Contra, za koju je glasnogovornica i voditeljica Makarskog kulturnog ljeta Ružana Kovač, podsjetila da su mlada, ali vrlo uspješna klapa. Na Omiškom festivalu dobili drugu, a na festivalu u Sinju prvu nagradu.

Kuriozitet je da je makarska pjesnikinja Ruža Kovač za njih napisala ‘Vridi li’, skladbu s kojom su se predstavili na Splitskom festivalu.

Contra je na krilima pjesme razdraganu publiku odvela daleko, ali i u prošlost, jer su dio svog programa posvetili preminulim velikanima Arsenu Dediću, Kemalu Montenu, Coci. Osim što su načinom izvedbe odmah pridobili publiku, koja im je vrlo često bila sedmi pjevač, prepoznali su ljepotu ambijenta u kojem su na trenutak reflektori zamijenjeni svjetlima brojnih mobitela. Bio je to poseban ugođaj, kao da je Sv. Petar sa svojim smirajem najljepše mjesto za rađanje i cvat klapske pjesme.

 

 

 

 

J. Morović / IvoR

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh