U ratnoj industriji Austro-Ugarske završilo 50 crkvenih zvona s Makarskog primorja

Predavanje Milivoja Žanetića u dvorani makarske Glazbene škole

Nakon što su tadašnje ‘centralne sile’ počele oskudijevati sirovinama, za gradnju topova u 1. svjetskom ratu iskorišteno je i oko 5 tona metalne sirovine s našeg područja, uzete s crkvenih tornjeva od Brela do Živogošća

U organizaciji makarske podružnice Matice hrvatske, koncertna dvorana makarske Glazbene škole u četvrtak je (21. ožujka) pred tridesetak okupljenih ugostila predavanje dipl.ing.metal. Milivoja Žanetića o ratnoj rekviziciji crkvenih zvona u Makarskoj i Makarskom primorju tijekom 1. svjetskog rata. Danas je, naime, malo poznat podatak da su za vrijeme prvog globalnog ratnog sukoba (1914.-1918.), od kojeg će se dogodine napuniti ravno stotinu godina, tadašnje ‘centralne sile’ za potrebe ratne industrije, proizvodnje oružja i municije, zaplijenile oko 1.500 crkvenih zvona s područja cijele Dalmacije, a u austro-ugarske topove izliven je i veliki broj zvona s područja Makarske i Makarskog primorja. U opširno obrađenoj temi, u kojoj se predavač dotakao od uzroka i neposrednih povoda izbijanja 1. svjetskog rata, pa do značajnijih ratnih operacija, problema opskrbe i nabavka sirovina kojima su ‘centralne sile’ počele oskudijevati već nakon godinu dana sukoba, Žanetić je između ostalog objasnio i zbog čega je kovina od crkvenih zvona bila pogodna za potrebe ratne mašinerije, te donio popis svih zvonika s našeg područja koji su od 1915. pa do kraja rata morali predavati svoja zvona vojsci tadašnje monarhije.

- Zapravo sam često puta u svojim prolascima kroz razna dalmatinska mjesta vidio zvonike bez zvona što me je odmah zainteresiralo za daljnje istraživanje, međutim tek sam se u mirovini uspio na miru posvetiti ovoj temi – kazao je dipl.ing.metal.Milivoj Žanetić. Inače, iz mnoštva predočenih podataka vrijedi izvući još jednu zanimljivost – iz rekvizicije su tih godina bila isključivana najmanja zvona, koja su ostajala za potrebe Crkvi, dok su se pošteđivala isto tako i zvona označena kao povijesna i umjetnička vrijednost, odnosno ona koja su napravljena zaključno do kraja 18.stoljeća. Kako je utvrdio predavač, ukupno je s područja Makarske i okolnih župa uzeto oko 50 crkvenih zvona, teških od 40 do 300 kg, a kako se pretpostavlja, radilo se o ukupnih 4.500 – 5.000 kg sirovine za izradu topova i municije. U Makarskoj je, kako je istaknuo Žanetić, u to doba od većih zvona bilo pošteđeno samo ono na crkvi sv. Filipa koje i danas tamo stoji, a koje je izliveno 1704. godine.

  • Piše Ozren Franić
  • Foto Željko Kovačić
Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh