DR. DANIJEL JERKOVIĆ, MAKARSKI ORALNI KIRURG, OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU IZ BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA ‘Naš grad bi trebao više iskoristiti potencijal dentalnog turizma, imamo kapacitete i vrsne stručnjake’

DR. DANIJEL JERKOVIĆ, MAKARSKI ORALNI KIRURG, OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU IZ BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA ‘Naš grad bi trebao više iskoristiti potencijal dentalnog turizma, imamo kapacitete i vrsne stručnjake’
Mladi i stručni ljudi ono su bez čega niti jedno društvo ne može ići naprijed. Makarska je na tom polju jaka, a ovih dana stigla nam je lijepa vijest. Doktor Daniel Jerković obranio je doktorsku disertaciju iz polja biomedicine i zdravstva na Sveučilištu u Zagrebu. Iako su mu tek 32 godine, osim obranjenog doktorata, 2019. godine je specijalizirao oralnu kirurgiju u Kliničkoj Bolnici Dubrava te je već za vrijeme specijalizantskih dana ponio titulu specijalizanta godine na polju maksilofacijalne i oralne kirurgije. Radi u KBC Split, ali mladi Makaranin itekako je vezan za svoj grad.

Kada ste postali doktor znanosti i koja je tema rada?

- Prošli mjesec sam obranio disertaciju, kao plod višegodišnjeg istraživanja, pod temom “Utjecaj peroralnog magnezija na anesteziju i postoperativnu analgeziju kod operativnog uklanjanja donjeg trećeg molara” te time zadovoljio uvjete za postizanje akademskog naslova doktora znanosti.

Došli ste do zanimljivih zaključaka?

- Pa da, moglo bi se reci jako zanimljivih rezultata što je i prepoznao jedan od najprestižnijih znanstvenih časopisa Clincal oral investigation koji ga je i objavio prošle godine.

Što oni znače za pacijente?

- S obzirom da je to prvo kliničko istraživanje gdje se gledao utjecaj magnezij citrata na postoperativni oporavak, dobili smo značajno smanjenje svih očekivanih postoperativnih komplikacija, ponajviše boli i otekline. Ovo su jako povoljni rezultati jer je dokazano da se kombinacijom klasičnih analgetika s magnezijem, koji se može kupiti bez recepta u svim ljekarnama, dobije bolja kontrolu boli nakon operativnog zahvata i stupnja uplale. Svi znamo koliko je suzbiti bol bitno da se vratimo normalnim životnim navikama i poslovima.

Sada radite u KBC Split. Vaša specijalizacija je prilično zahtjevna i ne tako česta?

- Oralni sam kirurg na Zavodu za maksilofacijalnu kirurgiju. Zahtjevan je kao i svaki drugi posao koji se obavlja savjesno, s maksimalnim trudom te željom za što boljim konačnim rezultatom. Oralna kirurgija obuhvaća gotovo svu patologiju u usnoj šupljini, od tumora, različitih drugih novotvorina, plastika usne šupljine, trauma pa sve do kompliciranih operativnih zahvata uklanjanja zuba. Trenutno u KBC Splitu rade samo tri oralna kirurga, što je deficitarno s obzirom na potrebe takve specijalističke zdravstene skrbi za ovaj dio Hrvatske.

Iz prve ruke, ali vjerojatno i u razgovorima s vašim kolegama ste mogli doživjeti pogled na stanje zdravstva u Makarskoj.

- Trenutna situacija apsolutno nije zadovoljavajuća. Makarska, odnosno Makarska rivijera je zdravstveno pokrivena samo s primarnom zdravstvenom skrbi, dok je specijalistička djelatnost ne samo u deficitu nego je gotovo i nema, ako izuzmemo gostujuće specijaliste radiologije iz KBC-a Split. Također je osim liječnika specijalista kronično potreban i inžinjer medicinske biokemije, što je zapravo problem i svih manjih sredina u RH.

Koji su Vaši prijedlozi, kako ga poboljšati?

- Smatram da je glavni problem nesamostalnost Doma zdravlja Makarska unutar zdravstvene mreže RH, odnosno u ovom slučaju jednog širokog konglomerata Županijskog doma zdravlja.

Smatram da je jedini mogući način rješavanja ovog problema osamostaljenje makarskog Doma zdravlja, odnosno Doma zdravlja Makarske rivijere, jer bi se upravo tako mogla pokrenuti specijalistička djelatnost i usavršavanje u svim granama medicine. To je jedini način da Makarska rivijera ponovno dobije nužne specijalističke izvanbolničke djelatnosti, s naglaskom na gotovo sve internističke grane koje su nužne ne samo domicijalnom stanovništvu nego i svim turistima koji je svake godine sve više i više, ako se izuzme ova situacija s pandemijom.

Smatrate da bi Makarska mogla pružiti i medicinski turizam?

- Zašto ne, imamo sve uvjete za to. Najbolji je pokazatelj dentalni turizam koji je dobro razvijen u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Imamo smještajne kapacitet, povoljnu mediteransku klimu, prirodu, vrsne liječnike. Također bitnu ulogu igra i blizina zračne luke. Bila bi šteta to ne iskoristiti. Ali nemojmo zaboraviti da je zapravo razvoj zdravstva usko vezan za razvoj samog turizma. Svi turperatori kao jedan bitan parametar za plasiranje ponuda svojim gostima promatraju i medicinsku djelatnost (broj defibrilatora, naročito automatskih kojih u Makarskoj i nema, ekg-ova, timova hitne pomoći, broj liječnika, specijalista svih medicinskih grana, kapacitete stacionara…). Jednostavno bez jake i razvijene medicinske skrbi nema napretka i razvijanja turizma, a naročito elitnog turizma kojem svi težimo.

Bilo bi mi logično da i grad Makarska, turistička zajednica i sve općine subfinanciraju podizanje zdravstvene skrbi. Smiješno je da mi jednog Norvežanina koji je uganuo nogu na Sv. Petru vodimo npr. u Zagvozd na pregled kod traumatologa i onda ga iz Zagvozda transportiramo po potrebi u Split. Nemam ja ništa protiv razvoja zdravstva u Zagvozdu, ali mi to jednostavo moramo imati u Makarskoj i to na puno većoj razini.

Također bih napomenuo nedostatak dežurnih ljekarni u Makarskoj, naročito za vrijeme ljeta. Pa zamislite opet tog jadnog Norvežanina kojeg je ovaj put zabolio zub, pa mora ići u Split kako bi kupio neki analgetik. Pa on se sigurno više neće vratiti u Makarsku, niti će predložiti svojim prijateljima i obitelji da idu, što je i razumno.

Kakvo je inače stanje oralnog zdravlja u RH?

- Situacija i nije baš najbolja, narucito zbog loše prevencije, edukacije i skupoće terapija stomatognatnog sustava. Također je poražavajuća činjenica da osim nesaniranog stomatognatnog sustava, pa čak i u mladih osoba, se sve više vide uznapredovali karcinomi usne šupljine kao posljedica loše educiranosti, ali i rijetkih posjeta stomatolozima, ali i slabih detaljnih pregleda usne šupljine od strane LOM-a.

Vidimo da je porast karcinoma usne šupljine u znatnom porastu, koliko su bitni preventivni pregledi i rano otkrivanje?

- Karcinom usne šupljine je češća bolest i s puno lošijom stopom preživljenja od npr.melanoma. Točnije, 5-godišnje preživljenje bolesnika s ovom bolesti je oko 65 posto, dok je u melanoma petogodišnje preživljenje 90 posto. Karcinom usne šupljine je jedan od karcinoma s najnepovoljnijom prognozom iz razloga što se obično dijagnostciira tek u uznapredovalom stadiju, kad su terapijske mogućnosti smanjenje, operativni zahvati radikalni, a prognoza znatno lošija. Sam postupak otkrivanja je jako jednostavan, dovoljno je svijetlo i špatula ili samopregled ispred zrcala te traje nekoliko minuta. A tih nekoliko minuta pregleda nekad znače život.

Svake godine se u travnju odvija program “otvorenih vrata” za građane u povodu Svjetskog tjedna svjesnosti o karcinomu usne šupljine, glave i vrata. Nadam se da bi se ove godine u navedeno mogao uključiti i grad Makarska za sve svoje stanovnike. Kolege s Zavoda za maksilofacijalnu krirugiju KBC-a Split će se sigurno rado odazvati. Cilj same akcije je podići razinu svijesti i znanja građana o ovoj bolesti te ukazati na čimbenike koji značajno utječu na razvoj ove bolesti, s nagalskom na pušenje i alkohol. Zadnji put su na otvorenim vratima u Splitu, prije pandemije, kod 23 pacijenta od njih 220 pronađene potencijalno maligne promjene.

Koliko Makarska može računati na svoje mlade i stručne ljude?

- Makarska je dala puno mladih školovanih ljudi, koji su na žalost zamijenili makarsku adresu s nekom drugom. Kad bi se mladima omogućila mogućnost napredovanje, stalan posao i sigurna budućnost, a vratit ću se ponovno na osamostaljenje Doma zdravlja i mogućnost raspisivanja natjecaja za specijalizacije, a slično je u gotovo svim gospodarskim djelatnostima, veći bi broj mladih ljudi ostao u Makarskoj, s čim bi Makarska jednostavno rasla i razvijala se u ono što mi i želimo.

U zadnje vrijeme se sve više vidi da se mladi i politički bude, što govori u prilog da su mladi željni promjena i da su su se spremi boriti za bolje sutra, kako u našem gradu, tako i u cijeloj RH. Poznato je da je spoj entuzijazma mladih i iskustva starijih uvijek dobitna kombinacija. Makarska uspješnih i jednih i drugih ima napretek, te bi se glas mladih morao bolje čuti i s više respekta uvažavati.

Vratimo se na početke. I brat i Vi ste liječnici, je li on imao utjecaja na Vaš profesionalni put?

- Jesmo, on je specijalist kliničke radiologije i zaposlen je u KBC-u Split. Njega će Makarani vjerojatno dobro znati jer je gostujući radiolog u našem Domu zdravlja.

Možda je on najveći krivac za usađenu mi upornost, želju za znanjem i napredovanjem.

Predajete na fakultetu?

- Da, asistent sam, a nadam se uskoro i docent na Katedri za oralnu kirurgiju Medicinskog fakulteta u Splitu. Veseli me rad sa studentima, jer nema ljepšeg osjećaja nego prenijeti znanje budućim kolegama. A, rad sa studentima uvijek tjera na edukaciju i praćenje svih novosti i razvoja u struci. Također, gledajući studente i bivajući s njima okružen i ja se kao student počnem osjećati.

Poruka mladima. Zašto medicinske struke?

- Ovdje se ne treba upućivati poruka. Onaj ko to želi, on zna zašto i vjerojatno su mu u svim opcijama upisa samo biomedicinske struke. To nije posao, to je poziv.

Obiteljski ste čovjek?

- Sretno oženjen i otac male djevojčice.

Nađete slobodnog vremena za svoju nogometnu ljubav?

- Prema Hajduku se vrijeme prilagođava. Ljubav, a ne đir.

 

 

 

Jasna Morović

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh