25. OBLJETNICA MEĐUNARODNE NOĆI ŠIŠMIŠA ZNAČAJNE ZA ZAŠTITU SISAVCA U EUROPI – Monitoringom se prije tri godine uključio Park prirode Biokovo u kojem obitava 13 vrsta

25. OBLJETNICA MEĐUNARODNE NOĆI ŠIŠMIŠA ZNAČAJNE ZA ZAŠTITU SISAVCA U EUROPI – Monitoringom se prije tri godine uključio Park prirode Biokovo u kojem obitava 13 vrsta
Posljednjih 25 godina zadnji vikend u kolovozu rezerviran je za šišmiše. Organizacije za zaštitu prirode i nevladine udruge tim povodom održavaju različite javne edukativne događaje i programe kako bi prenijeli znanje o ovim jedinim letećim sisavcima. Na taj način podižu svijest javnosti o potrebi njihova očuvanja i zaštite te ukazuju na njihovu nezamjenjivu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže u ekosustavima.

Praznovjerje i strah od šišmiša proširili su se među Europljanima od davnina, dok su u mnogim azijskim kulturama šišmiši povezani sa pozitivnim osobinama. Kulturne predrasude jedan su od važnih razloga zašto su šišmiši loše tretirani. Međutim glavna prijetnja i ugroza za njih predstavlja gubitak staništa zbog ljudskih aktivnosti.

Ženka šišmiša treba pojesti 3.000 komaraca u jednoj noći samo da bi nahranila mladunče svojim mlijekom. Ljetna i zimska skloništa nekih vrsta šišmiša udaljena su po 1.500 km pa tijekom sezonskih migracija prijeđu tolike udaljenosti diljem Europe. Upravo predstavljanje ovakvih činjenica razbija strah i praznovjerje s kojim su ti tihi noćni lovci često povezani.

Baš kako bi razbili mitove i neutemeljene predrasude te educirali širu javnost o prirodnoj vrijednosti i značaju šišmiša Tajništvo Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS) pozvalo je 1997. na obilježavanje prve Međunarodne noći šišmiša. Tada je 14 zemalja sudjelovalo na ovom događaju, a do 2021. je više od 46 država sudionica iz Europe, Amerike, Afrike i Bliskog istoka.

Međunarodni sporazum o očuvanju europskih populacija šišmiša zaključen je 1991. godine, pa je ove godine proslavio 30. godišnjicu. Sporazumom se štiti 51 vrsta europskih šišmiša putem zakonodavnog okvira, edukacije, mjera očuvanja i međunarodne suradnje sa zemljama članicama, pa i onih koje to još uvijek nisu. Sporazum je zapravo okvir za suradnju za očuvanje šišmiša diljem Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Pristupilo mu je 38 država, a Republika Hrvatska je stranka Sporazuma od 2000. godine kada je donesen i Zakon o njegovom potvrđivanju.

Dosad je na Zemlji zabilježeno više od 1 200 vrsta šišmiša, a mnoge od 45 europskih vrsta danas su ugrožene dok su neke čak i pred izumiranjem. Sve vrste šišmiša koje žive u Hrvatskoj, njih 34, strogo su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Na području Biokova dosad je zabilježeno 13 vrsta šišmiša.

- Naša Javna ustanova “Park prirode Biokovo” u cilju zaštite i očuvanja šišmiša već treću godinu za redom u suradnji sa Geonaturom d.o.o. provodi projekt Istraživanja (monitoringa) šišmiša osobito dugokrilog pršnaka (Miniopterus schreibersii) u međunarodno važnom podzemnom skloništu Jamina.

Osim toga provođenjem edukativnih programa i radionica za djecu aktivno sudjelujemo u podizanju svijesti javnosti o značaju šišmiša i potrebi njihovog očuvanja. Ove godine u sklopu projekta „Novi Adrion – Promicanje održivog korištenja prirodne baštine PP Biokovo“ sufinanciranog iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osmišljeni su i edukativni programi kojima su obuhvaćeni i šišmiši. Također je nabavljena i dodatna oprema za provođenje edukativnih programa kao i ultrazvučni ručni detektor za praćenje šišmiša koji omogućava bilježenje lokacije (GPS) te snimanje zvuka za naknadne analize (BAT-detektor) koja će se koristiti u provođenju edukativnih programa za različite ciljane skupine. Početak provođenja edukativnih programa i radionica na temu šišmiša s ciljanim skupinama očekuje se tijekom listopada s kontinuiranim nastavkom u ovisnosti o raspoloživim terminima i kapacitetima Ustanove o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena, ističu u JU Park prirode Biokovo.

 

MP/Foto:Gordan Polić

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh