PŠRD “ARBUN” ČUVA RIBARSKU BAŠTINU – Sekcija drvenih brodova zaljubljenicima u tradiciju vraća sjaj stare Makarske

PŠRD “ARBUN” ČUVA RIBARSKU BAŠTINU – Sekcija drvenih brodova zaljubljenicima u tradiciju vraća sjaj stare Makarske
Na Plišćevcu je nekad sve vrvjelo od maranguna, kalafata, pegulara i brojnih drugih zanata zahvaljujući kojima su drvene brodice dobivale novi sjaj. Posljednjih desetljeća slika je značajno promijenjena i novi trendovi nisu zaobišli ni Makarsku.

U Pomorskom športskom ribolovnom društvu ‘Arbun’ predano rade na pomlađivanju, ali i očuvanju tradicije. Shvatili su da je posljednji trenutak za spašavanje i očuvanje baštine stare drvene gradnje.

U srpnju je osnovana Sekcija drvenih brodova, a nedavno, na Dan Hrvatske ratne mornarice, gajete, kaići, leuti.. zaplesali su u luci, na oduševljenje Makarana i gostiju, uz snažnu poruku: – Drveni brodovi imaju dušu, u njoj se zrcale ribarske bonace i nevere. Oni su priča o generacijama koje su ih gradili i koji njima timunaju.

Vjetar u leđa ideji koja je tinjala godinama, a sada se otkrila u svoj vrijednosti i ljepoti, dali su Grad Makarska, makarska Turistička zajednica, JU MARA.

- U Makarskoj je petnaestak drvenih brodova. Ponosni smo što smo zainteresirali javnost našim plesom. Potencijala je još puno, a intezivno razmišljamo da na sličan način uljepšamo proslavu Dana grada. U Sekciji se vrijedno radi, vjerujem da ćemo za svoj projekt očuvanja i revitalizacije pomorske i ribarske baštine dobiti novac EU, a što bi nam puno značilo. Vlasnici drvenih brodova najbolje znaju koliko je financijski zahtjevno imati takav gušt, a s druge strane to može biti izvrsna turistička atrakcija utemeljena na tradiciji – ističe Frane Filipeti, tajnik PŠRD Arbuna.

To nam je potvrdio Žan Puharić Kesara, dijete Plišćevca, čiji je otac pok Pere, bio legenda među meštrima za popravak drvenih brodova.

- Dok sam bio dijete, pa čak i mladić, nije me taj đir previše okupirao. A, poslije, i danas., to mi je velika ljubav. Ima tri drvena broda – gajetu, pasaru, guc. Veliki je gušt ploviti u njima, ali i raditi na njima. Ne bih rekao da sam marangun, kalafat, i sve što traži vraćanje broda u život, ali se trudim naučiti. Žao mi je da je izgubljena ta tradicija skoro potpuno, zato me i raduje osnivanje Sekcije. Tu sam da pomognem u svemu – zadovoljno će Žan, jer, kako ističe, u životu mu u prvom planu nije novac, već zadovoljstvo, a u njegovoj obiteljskoj tradiciji sve se vrtjelo oko gajete, bilo da se tuče more ili se na suhom popravlja i sprema za novo porinuće.

Pere Kesara bio bi ponosan da mlađi Makarani čuvaju uspomene na ono što je njega ispunjavalo cijeloga života.

 

 

Jasna Morović/IvoR

 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh