PSIHOLOGINJA DOC. DR. SC. IVANA GLAVINA JELAŠ, VODITELJICA CENTRA ZA MENTALNO ZDRAVLJE VISOKE POLICIJSKE ŠKOLE ‘Želim znati što je ljudima ispod kože, kroz tretmane, edukaciju, znanost’ ‘

PSIHOLOGINJA DOC. DR. SC. IVANA GLAVINA JELAŠ, VODITELJICA CENTRA ZA MENTALNO ZDRAVLJE VISOKE POLICIJSKE ŠKOLE ‘Želim znati što je ljudima ispod kože, kroz tretmane, edukaciju, znanost’                                     ‘
Tek joj je 39 godina, a već iza sebe ima bogatu radnu i znanstvenu karijeru u domeni psihologije. Riječ je o mladoj Makarki doc.dr.sc. Ivani Glavini Jelaš s kojom smo se susreli u rodnom gradu. Ivana se s osmijehom prisjeća trenutka kada je shvatila da će se baviti psihologijom, kako voli reći, željela je znati ono što je ljudima ispod kože. Iako je do trećeg razreda gimnazije bila uvjerena da će studirati veterinu dolazak školske psihologinje pok. Sanje Puharić s knjižicom u ruci u kojoj su se nudile mogućnosti raznih studija, Ivana se odmah vidjela u psihologiji. I danas, kada je iza nje puno dobivenih utakmica na radnom i znanstvenom polju, priznaje da je zaljubljena u posao.

Snagu crpi iz obitelj. Svima je maza jednogodišnji Toni, petogodišnja Iva puna je pitanja, a suprug Bruno podrška je u svemu.

 

Već ste s 32 godine doktorirali. Tema je bila?

- Tema je bila „Povezanost temeljnih crta ličnosti s polimorfizmima gena serotoninskog i dopaminskog sustava“. Jednostavnije rečeno, analizirali smo DNK iz uzoraka krvi sudionika istraživanja i ispitivali povezanost specifičnih gena s crtama ličnosti.

 

Dakle, geni su jako moćni?

- Geni su moćni, ali je jako moćna i okolina.

 

Koliko se može utjecati na njih kroz odgoj?

- Postoji cijela disciplina – epigenetika koja proučava utjecaj svega onoga van gena odnosno okoline na aktivnost gena. Primjerice, stres se pokazuje značajnim faktorom u tom pogledu, tako da odgoj bez sumnje utječe na psihobiološki razvoj u čijoj su pozadini geni.

 

Koliko roditelji mogu mijenjati sebe. Izazova je puno?

- Svatko se može mijenjati. Ulaganje u vlastito mentalno zdravlje i očuvanje istog jednako je važno kao i briga za tjelesno zdravlje. Postoji mnogo besplatnih i učinkovitih načina brige za um, ali kada su u pitanju klinički simptomi kao i izrazito neugodna stanja i događaji u životu – najbolje se obratiti stručnjaku.

 

Sve je okrunjeno knjigom?

- Da. Istraživanje gena i ličnosti je bilo prvo takvo u Hrvatskoj pa se nakladnik zainteresirao za objavu i nastala je knjiga. Sveučilišni udžbenik, točnije.

 

Znatiželje nikada dosta. Utemeljiteljica ste i voditeljica Centra za mentalno zdravlje u MUP-u?

- Pokretanje Centra bila je dugogodišnja želja i vrlo vrlo zahtjevan posao. U Centru radimo moje omiljeno – kombiniramo znanost, edukaciju i tretman. Edukacijom djelujemo na klasične predrasude u području brige za mentalno zdravlje, potom pružamo tretman čiju učinkovitost u konačnici znanstveno ispitujemo.

 

Sve to prenosite i polaznicima na Visokoj policijskoj školi?

- Da, uz vođenje Centra, na studiju Kriminalistike sam nositelj i predavač na nekoliko kolegija iz psihologije.

 

Policijsko zvanje po sebi je vrlo složeno. Komunikacija i nošenje sa stresom od presudnog su značaja u svakoj situaciji?

- Policijski je posao neupitno jedan od najstresnijih i najtežih, a unatoč tome, zabrinjavajuće podcijenjen od strane javnosti. Javnost ne vidi i stoga ne razumije što policajci i policajke prolaze. Da ljudi vide samo djelić onoga čemu policijski službenici svakodnevno svjedoče, vrlo brzo bi razvili, ne samo razumijevanje i poštovanje nego i zahvalnost. Uz studij Kriminalistike, predajem i držim radionice i na različitim seminarima i tečajevima za usavršavanje policijskih službenika, najčešće na temu komunikacijskih vještina te mentalnog zdravlja i nošenja sa stresom. Upravo zato jer su, kako sami kažete, od presudnog značaja, pogotovo u policijskom poslu.

 

Ipak je razlika biti predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu?

- Pretprošle sam godine postala i sveučilišni profesor. Jednako volim svoje kriminaliste i psihologe kao studente. Razlike naravno ima, ali iskreno guštam raditi i s jednima i drugima.

Što niste, a željeli bi ‘osvojiti’ na polju psihologije?

- Puno toga. Beskrajno sam zaljubljena u psihologiju i privlači me još puno, vjerojatno i previše toga. Evo, za početak upisati neku drugu psihoterapiju osim bihevioralno-kognitivne. Sad me u zrelijim godinama jako privlače psihodinamski pravci.

 

Posljedice COVID-19 na mentalno zdravlje?

- Dosad provedena istraživanja u mojoj i srodnim strukama pokazuju da COVID-19 ostavlja posljedice po mentalno zdravlje, vrlo često u pogledu tegoba unutar skupina poremećaja raspoloženja te anksioznih poremećaja. Stanje oboljelih se pogoršava pa su moje kolege „zatrpane“ poslom. Javljaju im se stari klijenti, ali i mnogi novi. Koliko će dalekosežne i ozbiljne posljedice biti, to će tek vrijeme i nova istraživanja pokazati. Znam da neznanje i neizvjesnost tj. konstantno iščekivanje onoga „što će biti“ nerviraju, ali odgovori će stići. Ako imalo tješi – sve je prolazno, pa tako i ovo, nadam se.

 

Kakav je Vaš stav o osobama koje se bave pružanjem psiho savjetovanja, a nemaju potrebnu edukaciju za tako osjetljivu domenu života?

- Tretman je vrlo ozbiljna stvar. I vrlo učinkovita. Znanstveno dokazano učinkovita. A, tretman vam može pružiti educirana osoba. Ne sumnjam da ostali ne mogu olakšati ljudima koji pate, ali ono što je važnije – ukoliko nisu educirani mogu i znatno otežati. S druge strane, ne osuđujem ljude koji pomoć nađu kod needuciranih pojedinaca. Mislim da je u redu kada ljudi rade ono što im odgovara i u konačnici pomaže, ali moraju biti svjesni rizika koje to nosi.

 

Vrlo pozitivno gledate na art terapiju?

- Nedavno sam na jednoj konferenciji slušala kolegicu koja provodi art terapiju u radu s djecom i jako mi se svidjela. Izgledalo je vrlo djelotvorno i super zanimljivo.

 

I u Vama čuči slikarica? Očev gen?

- U mojoj obitelji tata je pravi umjetnik, ja sam samo malo crtkala kroz djetinjstvo. Obožavam njegove slike i svako malo „maznem“ koju za svoj stan. Nemam više zidova na koje bih ih stavila.

 

Što poručujete mladima koji se odluče ići Vašim putem?

- Psihologija je beskrajno zanimljiva i korisna. Neki psiholozi se opredijele za tretman, neki za znanost, a neki za edukaciju. I sve je zanimljivo. Ali meni je najzanimljivije svo troje zajedno. Teže je, naravno, ali je vrlo smisleno. Edukacijom privlačite, tretmanom uklanjate tegobe, a znanošću dajete težinu i smisao svemu tome. Moja mama mi je usadila vjerovanje da je polako i smireno sve moguće postići, i uistinu je. Ako imate cilj u koji vjerujete i ako se ne uzrujavate onih stotinu puta kad zapnete, doći ćete do njega. A, nekada nije strašno i odustati i pronaći neki drugi.

 

 

 

 

 

Jasna Morović

Print Friendly, PDF & Email

Sva prava na tekstove i slike pridržava gradsko glasilo Makarsko primorje.

Na vrh